Objave - CroFacta

Koliko je poginulih i nestalih srpskih vojnika i civila u vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak?

Objavljeno: 22. 4. 2025.

U članku se istražuje točnost medijskih navoda o 283, a kadšto i 350–450 poginulih i nestalih srpskih vojnika i civila tijekom hrvatske oslobodilačke operacije Bljesak u zapadnoj Slavoniji početkom svibnja 1995.

O nacionalnoj strukturi i broju stradalih na Bleiburgu i Križnom putu

Objavljeno: 5. 4. 2025.

U tekstu se propituju neki od glavnih stereotipa koji se javljaju u medijima i široj javnosti kad se govori o stradanjima na Bleiburgu i Križnom putu u svibnju 1945. Prema jednom od njih partizansko je nasilje bilo usmjereno samo na Hrvate, kojih je tada, prema drugom, stradalo više stotina tisuća.

Je li genocid nad Srbima u NDH neupitno dokazan?

Objavljeno: 19. 3. 2025.

U članku se propituje je li genocid nad Srbima u NDH „neupitno dokazan“, „odavno dobro poznat“, „znanstveno poznata činjenica“, „priznata činjenica“ i sl. kako se tvrdi u nekim medijima.

Ante Trumbić i jadransko pitanje

Objavljeno: 6. 3. 2025.

U članku se problematiziraju tvrdnje o političkoj karijeri Ante Trumbića objavljene na mrežnom portalu Index.hr u članku Ante Trumbić: 17. svibnja 1864. – 17. studenoga 1938. Glavni su propusti u opisu njegove diplomatske borbe te u interpretaciji sadržaja Londonskog ugovora 1915. i ugovora u Rapallu između Kraljevstva SHS i Italije 1920.

Je li Ivo Lola Ribar ubijen jer je pretendirao na mjesto Josipa Broza Tita?

Objavljeno: 17. 2. 2025.

U članku se istražuje je li točno da je Ivo Lola Ribar u studenom 1943. smaknut jer je, ugrožavajući poziciju Josipa Broza Tita, pretendirao na mjesto vođe Komunističke partije Jugoslavije.

Neistine o djelovanju Bojne Frankopan na području Bugojna 1992.

Objavljeno: 31. 1. 2025.

Više godina pojedini su mediji u Srbiji te Bosni i Hercegovini objavljivali informaciju kako su pripadnici Specijalne postrojbe Glavnoga stožera Hrvatske vojske Bojna Frankopan tijekom obnašanja dužnosti na području općine Bugojno u proljeće 1992. počinili ratni zločin nad civilima srpske nacionalnosti. Informacije o tim događanjima u hrvatskim su medijima rijetke.

Je li hrvatski šahirani grb s početnim bijelim poljem ustaški simbol?

Objavljeno: 20. 1. 2025.

Istražuje se je li hrvatski šahirani grb s početnim bijelim poljem ustaški simbol, pa time i hrvatska trobojnica s takvim grbom, kako se često navodi u medijima.

Jesu li točno objašnjena imena nekih ulica u zagrebačkoj četvrti Trešnjevka – sjever?

Objavljeno: 24. 12. 2024.

U članku se govori o objašnjenjima imena ulica u zagrebačkoj četvrti Trešnjevka – sjever koje su nazvane po nekim srednjovjekovnim utvrdama, s posebnim osvrtom na Garićgradsku ulicu.

Je li Republika Hrvatska priznala genocid NDH nad Srbima?

Objavljeno: 4. 12. 2024.

U članku se propituje jesu li istiniti navodi srpskih medija da je Republika Hrvatska na zasjedanju Međunarodnoga saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) priznala genocid NDH nad Srbima.

Kako je učenje Cate Dujšin u Vladimira Becića utjecalo na vrjednovanje njezina opusa?

Objavljeno: 14. 11. 2024.

U članku se razmatra koju je ulogu u vrjednovanju opusa slikarice Cate Dujšin imao podatak o vremenu njezina učenja u privatnoj slikarskoj školi Vladimira Becića.

Medijski stereotipi o stranim dragovoljcima Domovinskoga rata

Objavljeno: 30. 10. 2024.

Interes medija, ali i nekih međunarodnih institucija za strane dragovoljce koji su se tijekom Domovinskoga rata borili na hrvatskoj strani u prvoj je polovici 1990-ih bio vrlo izražen, no u neposrednom je poslijeratnom razdoblju zbog mnogih društveno-političkih okolnosti jenjao. Nije međutim jenjao u pravilu negativan prikaz dragovoljaca, osobito njihova ratnoga djelovanja. Stereotipni nazivi „plaćenici“ (mercenaries) i „psi rata“ umnogome su pokrivali sliku koja je o njima stvarana.

Kako je u Kalendaru portala Index.hr prikazan Stjepan Radić?

Objavljeno: 17. 9. 2024.

Propituju se problematične tvrdnje o životu Stjepana Radića te o društveno-političkim prilikama njegova doba iznesene u članku Stjepan Radić: 11. lipnja 1871. – 8. kolovoza 1928., objavljenom u rubrici Kalendar mrežnoga portala Index.hr.

Je li točno da je tijekom i nakon Oluje spaljeno ili uništeno više od 20000 srpskih kuća?

Objavljeno: 1. 8. 2024.

Propituje se točnost u medijskom prostoru česte tvrdnje, proizašle iz publikacije Vojna operacija „Oluja“ i poslije Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava, kako su hrvatske snage tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije Oluja u kolovozu 1995. u tadašnjem UN-ovu sektoru Jug (područje sjeverne Dalmacije i istočne Like) spalile ili uništile više od 20 000 srpskih kuća.

Što je o broju jasenovačkih žrtava 5. svibnja 1981. izjavio general JNA Kosta Nađ?

Objavljeno: 19. 7. 2024.

Istražuje se je li točno da je general JNA Kosta Nađ početkom svibnja 1981. izjavio da je u logoru Jasenovac život izgubilo 7000 ljudi.

Koliko je zapravo dvoraca u Gradu Zagrebu?

Objavljeno: 11. 7. 2024.

Prema istraživanju mrežne trgovine Ubuy koje su prenijeli mrežni portali Croatia Week i Večernji list Zagreb je jedan od europskih gradova na čijem se području nalazi najviše dvoraca – ukupno njih pet. Propitujući istinitost te tvrdnje, uočena je i određena nazivoslovna problematika u prijevodu s engleskoga jezika na hrvatski.

Jesu li učenja Ante Starčevića i Josipa Franka ishodište ustaškoga pokreta i NDH?

Objavljeno: 26. 6. 2024.

U članku se razmatra tvrdnja iznesena na stručnom skupu „Srbi u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu“ da su ustaški pokret i NDH proizašli iz učenja Ante Starčevića i Josipa Franka.

Širi li se WhatsAppom istina o broju Hrvata i Srba prije i nakon Drugoga svjetskog rata?

Objavljeno: 21. 5. 2024.

WhatsApp aplikacijom u nekoliko se navrata širila ista poruka o brojčanom odnosu Hrvata i Srba u Jugoslaviji 1931. i 1948. Pozivajući se na popise stanovništva, u njoj se navodilo da se broj Hrvata smanjio, a Srba povećao, što je objašnjeno kao posljedica pogubnih povijesnih događanja za i nakon Drugoga svjetskog rata.

Jesu li utemeljene tvrdnje na mrežnim stranicama Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac o sastanku predstavnika Njemačkoga Reicha i Nezavisne Države Hrvatske 4. lipnja 1941?

Objavljeno: 19. 5. 2024.

U ovom članku provjeravaju se tvrdnje s mrežnih stranica JUSP-a Jasenovac kako je na sastanku (konferenciji) predstavnika Njemačkoga Reicha i NDH u Poslanstvu Njemačkoga Reicha u Zagrebu 4. lipnja 1941. zaključeno da se „srpsko pitanje“ u NDH riješi „masovnim iseljavanjem Srba u Srbiju, masovnim ubijanjima na terenu i deportiranjem u koncentracijske logore“, odnosno da su na njemu nacisti vlastima NDH odobrili te „već ranije poduzete mjere za konačno rješenje srpskog pitanja u NDH“, a i da su se vlasti NDH „na vlastiti zahtjev“ priključile planu preseljenja, „obvezavši se deportirati u Srbiju 30.000 više Srba nego što će prihvatiti Slovenaca iz Trećeg Reicha“.