Prema mnogima broj žrtava logora Jasenovac najkontroverznije je pitanje suvremene hrvatske povijesti. Posljednjih desetljeća u historiografiji i publicistici nerijetko su se pojavljivale različite tvrdnje o broju žrtava jasenovačkoga logora koje su se proširile i u javnosti. Jedna je od njih i tvrdnja o broju jasenovačkih žrtava koju je navodno izgovorio general JNA Kosta Nađ na 8. sjednici Saveznog odbora Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) Jugoslavije 5. svibnja 1981.

U članku Ruše li podatci JUSP-a Jasenovac optužnicu i presudu Dinku Šakiću? (4), objavljenom u Hrvatskom tjedniku 5. siječnja 2017. s naznakom „senzacionalno i ekskluzivno“, skupina autora u zaključku navodi:

„U izdanju Vjesnika od 6. svibnja 1981., u tekstu pod naslovom 'Borci jedinstveni u obrani tekovina revolucije', general JNA Kosta Nađ osvrnuo se na 'opasna iskrivljavanja povijesti' istaknuvši kako je 'sve što se može u nas objaviti kao historijska istina vidio ovih dana u dvjema knjigama o ustašama.' 'Oba autora, doktori i akademici, a vjerojatno i članovi Saveza komunista, pišu – citiram: ‘Kroz jasenovački logor prolaze deseci tisuća ljudi, većinom pogubljeni u bezbrojnim pokoljima’. Kao da već odavno nije poznato i znanstveno utvrđeno kako je u tome zloglasnom logoru likvidirano oko sedam tisuća, a ne ‘desetci tisuća’ nevinih ljudi, djece, staraca i žena', zaključuje Nađ. Je li drug Nađ slučajno ispustio tri slova (sto) ili je znao nešto što mi još uvijek ne znamo, utvrdit će revizija povijesti.“^[1]

Članak je zatim 8, 9. i 17. siječnja 2017. prenijelo nekoliko hrvatskih portala (Croatia Rediviva, HrSvijet, Kamenjar, Narod),^[2] a sporni su navodi i tvrdnje iz njega 6. siječnja 2017. objavljeni i na portalu Hazud.hr u članku General Nađ pomaže Pupovcu da konačno ne ponavlja više od polustoljetnu srpsku laž o broju srpskih žrtava u ustaškom logoru Jasenovac.^[3]

Autori toga članka navedene su tvrdnje o generalu Kosti Nađu i broju žrtava logora Jasenovac ponovili više puta u različitim člancima, knjigama i predavanjima, prije svega Blanka Matković,^[4] katkad ne isključujući mogućnost da je Nađ mislio na 700 000, a ne na 7000 jasenovačkih žrtava.

Tragom se toga pogrešno prenesena izjava generala Nađa širila i dalje, pa je Mijo Ivurek u članku Istinu o jasenovačkom logoru nitko ne može zaustaviti, objavljenom 27. srpnja 2018. u Hrvatskom slovu te na mrežnim stranicama Naklade Pavičić, povodom izlaska knjige Igora Vukića Radni logor Jasenovac – u kojoj se, treba naglasiti, tema o generalu Nađu i broju žrtava logora Jasenovac uopće ne spominje – napisao:

„Sam Tito nikada nije posjetio Jasenovac za trajanja njegove 35 godišnje vladavine! Njegov general, kojega ne možemo pozitivno vrjednovati prema Hrvatima i Hrvatskoj, Kosta Nađ, izjavio je da u Jasenovcu nisu ubijene desetci tisuća logoraša, nego sedam tisuća! Čak ni on nije vjerovao u te lažne brojke.“^[5]

Na spomenute propuste u hrvatskoj se historiografiji već bilo upozorilo u članku Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije, objavljenom u Časopisu za suvremenu povijest 2020.^[6] Naime, osim članka Borci jedinstveni u obrani tekovina revolucije^[7] (pohranjeno ovdje), Vjesnik, (1981) 6. 5, str. 3. u Vjesniku je idućega dana, 7. svibnja 1981, objavljen i ispravak, u kojem je upozoreno da se potkrala „štamparska greška” te da „rečenica pravilno glasi: 'Kao da već odavno nije poznato i znanstveno utvrđeno da je u tom zloglasnom logoru likvidirano oko sedam stotina tisuća, a ne ‘deseci tisuća’ nevinih ljudi, djece, staraca i žena.'”^[8] (pohranjeno ovdje) Unatoč tomu, pozivanje na pogrešno prenijetu izjavu generala Nađa nije posustalo.

Vjesnik, (1981) 7. 5, str. 3.

U povodu jednoga od predstavljanja knjige Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori, koju je B. Matković napisala sa Stipom Pilićem i u kojoj se ponavljaju tvrdnje o generalu Kosti Nađu i broju žrtava logora Jasenovac prema članku u Vjesniku od 6. svibnja 1981,^[9] Ivica Tijardović objavio je na portalu Projekt Velebit članak, koji je zatim objavljen i drugdje, u kojem se navodi:

„Već su se nakon smrti poznatog teroriste, a kasnije i diktatora ‘druga Tita’ (danas je zbog njega Hrvata barem za četvrtinu manje), pojavili komunistički ‘uglednici’ koji su zahtjevali da se prestane s preuveličavanjem žrtava Jasenovca. Tako je ‘narodni heroj’ Kosta Nađ iznio podatak o 7000 jasenovačkih žrtava.“^[10]

Tvrdnje iz knjige B. Matković ponovila je i 2021. u Hrvatskom tjedniku u članku Novosti iz galaksije Ive Goldsteina: od Australije do Jeruzalema ili kako hrabro kročiti kamo ni jedan čovjek nije išao (4), u kojem se također osvrnula na spomenuti članak iz Časopisa za suvremenu povijest, iz čega se nedvojbeno može zaključiti da je znala za ispravak izjave Koste Nađa, ali onu objavljenu u Vjesniku 6. svibnja 1981. naziva originalnom.^[11]

I Nikola Banić i Mladen Koić u knjizi Jasenovački popis: lažne žrtve 2023. ponavljaju:

„U izdanju Vjesnika od 6. svibnja 1981. godine u tekstu pod naslovom 'Borci jedinstveni u obrani tekovina revolucije' general tzv. JNA Kosta Nađ osvrnuo se na 'opasna iskrivljavanja povijesti' istaknuvši da 'što se sve može objaviti kod nas kao historijska istina vidio ovih dana u dvije knjige o ustašama'. 'Oba autora, doktori i akademici, a vjerojatno i članovi Saveza komunista, pišu – citiram: ‘Kroz jasenovački logor prolaze deseci tisuća ljudi, većinom pogubljeni u bezbrojnim pokoljima’. Kao da već odavno nije poznato i znanstveno utvrđeno da je u tom zloglasnom logoru likvidirano oko sedam tisuća, a ne ‘deseci tisuća’ nevinih ljudi, djece, staraca i žena', zaključuje Nađ. Nađ je to izjavio u novinama u vrijeme komunističke diktature, ali nakon smrti diktatora Broza poznatijeg kao Tito. Ta izjava je morala proći sve provjere prije objave, kako one podobnih novinara, tako i onu dežurnog redakcijskog udbaša i očito nije bilo primjedbi na sadržaj.“^[12]

Da je Banićev i Koićev zaključak točan, ne bi bilo Ispravka u Vjesniku od 7. svibnja 1981. Ivica Tijardović svejedno u osvrtu na njihovu knjigu 2023. na Maxportalu, koji su preuzeli i neki drugi portali, primjerice Hrvatsko nebo, spominje broj od 7000 žrtava logora Jasenovac, pripisujući ga neimenovanomu generalu JNA:

„Jedan jugo – general je 1981. izjavio: 'Poznato je i znanstveno utvrđeno da je u Jasenovcu likvidirano oko sedam tisuća osoba, a ne deseci tisuća' (str. 127). A na temeljo svega što danas znamo i ta brojka je pretjerana.”^[13]

U raspravama o pitanju broja žrtava logora Jasenovac nekima je ključno ono što je o tom navodno izrekao general Kosta Nađ, a kako je objavljeno u Vjesniku 6. svibnja 1981.

Pozornijemu čitaču članka Borci jedinstveni u obrani tekovina revolucije već u samoj njegovoj najavi na naslovnici Vjesnika od 6. svibnja 1981. jasno je kakvo je stajalište Koste Nađa:

„Borci moraju vidjeti i kakvi su školski programi i što se sve objavljuje u udžbenicima jer iskrivljavanje povijesti – poput umanjivanja broja žrtava jasenovačkog logora – pothranjuje nacionalizme, pa na takve slučajeve moramo odmah reagirati.” (pohranjeno ovdje)

Vjesnik, (1981) 6. 5, str. 1.

Usto, i naslov članka u Vjesniku od 6. svibnja 1981. i međunaslov Opasna iskrivljavanja povijesti puno govore svakomu tko poznaje stanje u Jugoslaviji početkom 1980-ih. I malo upućenima u suvremenu hrvatsku historiografiju jasno je da se Nađ u Vjesniku 6. svibnja 1981. riječima „Kroz jasenovački logor prolaze deseci tisuća ljudi, većinom pogubljeni u bezbrojnim pokoljima“ (pohranjeno ovdje) Vjesnik, (1981) 6. 5, str. 3. (isječak)kritički osvrnuo na Enciklopediju hrvatske povijesti i kulture, objavljenu u studenom 1980, u kojoj pod natuknicom koncentracioni logori piše: 

„Kroz taj logor prošli su deseci tisuća ljudi, od kojih je većina pogubljena u mnogim pokoljima što su ondje provedeni.“^[14] (pohranjeno ovdje)

Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture

Ponajprije zbog te natuknice, koja je zadirala u zadane, službene teze o jasenovačkim žrtvama, Enciklopedija je bila politički prokazana i do kraja 1980-ih povučena iz prodaje.^[15]

Moglo se nadalje provjeriti i što je Nađ govorio na 8. sjednici Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije 5. svibnja 1981. u SUBNOR-ovu tjedniku Četvrti jul:

„Šta sve može kod nas da se objavi, kao istorijska istina, video sam ovih dana u dve knjige o ustašama. Oba autora, doktori i akademici, a verovatno i članovi Saveza komunista, pišu – citiram: 'Kroz jasenovački logor prolaze deseci tisuća ljudi, većinom pogubljeni u bezbrojnim pokoljima'. Kao da već odavno nije poznato i naučno utvrđeno, da je u tom zloglasnom logoru likvidirano oko sedam stotina hiljada, a ne 'deseci tisuća', nevinih ljudi, dece, staraca i žena.”^[16] (pohranjeno ovdje)

Četvrti jul (Beograd), (1981) 12. 5, str. 4–5.

Isto se moglo provjeriti u Arhivu Jugoslavije u Beogradu u Nađevu izlaganju s 8. sjednice Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije 5. svibnja 1981, u kojem se navodi:

„Kao da već odavno nije poznato i naučno utvrdjeno, da je u tom zloglasnom logoru likvidirano oko sedam stotina hiljada, a ne 'deseci tisuća', nevinih ljudi, dece, staraca i žena.”^[17] (pohranjeno ovdje)

Arhiv Jugoslavije, Beograd, SR-AJ-297/II, Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata, Savezni odbor, 49/II, 1981. godina. – Kosta Nadj, Aktuelni društveno-politički zadaci SUBNOR Jugoslavije. Referat na Osmoj sednici Saveznog odbora SUBNOR Jugoslavije, 5. maj 1981.

Najposlije, zaista bi bilo teško i povjerovati da general JNA Kosta Nađ, tada predsjednik SUBNOR-a Jugoslavije, nije izrekao onodobni jedino prihvatljivi, tj. službeni broj od 700 000 žrtava logora Jasenovac.

Vladimir Geiger