U ljeto i jesen 1991. Jugoslavenska narodna armija i srpske paravojne postrojbe okupirale su znatan dio teritorija zapadne Slavonije. Nakon uspjelih hrvatskih oslobodilačkih operacija Otkos 10, Orkan '91. i Papuk '91. potkraj te godine^[1] pod nadzorom vlasti samoproglašene Republike Srpske Krajine ostao je prostor dijela prijeratnih općina Novska, Nova Gradiška i Pakrac, koji je obuhvaćao i tamošnju dionicu autoceste Zagreb–Lipovac, vitalnu za povezanost Slavonije s ostatkom Hrvatske.^[2] Zbog otvorene težnje pobunjenih Srba u Hrvatskoj da taj prostor priključe Republici Srbiji, odnosno Saveznoj Republici Jugoslaviji, te izbjegavanja vodstva pobunjenih Srba da pregovara s hrvatskim vlastima kako bi se zauzeto područje mirnim putem reintegriralo u hrvatski ustavnopravni poredak, hrvatski je predsjednik Franjo Tuđman 1. svibnja 1995. zapovjedio pokretanje vojno-redarstvene operacije Bljesak.^[3] Oružane snage Republike Hrvatske do 4. svibnja 1995. vojno su porazile lokalne postrojbe Srpske vojske Krajine i policije Republike Srpske Krajine, koje su se, s većinom civilnoga stanovništva srpske nacionalnosti, povukle na teritorij susjedne Republike Bosne i Hercegovine pod nadzorom bosanskohercegovačkih Srba.^[4] Postrojbe srpske vojske u tim su borbama pretrpjele velike gubitke u ljudstvu i tehnici, a stradao je i veći broj civila, ponajviše u zbjegu na prometnici Okučani–Stara Gradiška.^[5]

Srbijanska strana legalnu hrvatsku oslobodilačku akciju naziva zločinačkom, a u međusobnim odnosima prijeporni su i podatci koji se o smrtno stradalima i nestalima na srpskoj strani vode s jedne strane u Hrvatskoj, a s druge u Srbiji i Republici Srpskoj. To je osobito vidljivo u pisanju pojedinih srbijanskih medija.

Srbijanski tisak navodi broj od oko 280 smrtno stradalih srpskih vojnika i civila u spomenutoj operaciji. Tako je primjerice mrežni portal beogradske Politike 1. svibnja 2021. donio, pozivajući se na Dokumentaciono informativni centar Veritas, podatak o 283 ubijene osobe srpske nacionalnosti prilikom oslobađanja zapadne Slavonije, od kojih 57 žena i osmero djece. Manje-više iste podatke donio je godinu poslije i portal Blica (navodi stradanje devetero djece), 2023. Kurira i N1 televizije, a 2024. Radio Televizije Srbije.^[6]

Isti se podatci o broju srpskih stradalnika javljaju i u bosanskohercegovačkim medijima te, rjeđe, u hrvatskima, također uglavnom u napisima u povodu obilježavanja operacije Bljesak.^[7] Pojedini hrvatski portali samo izvješćuju o napisima srbijanskih medija.^[8] Kadšto se mogu pročitati i prvotne procjene od 350 do 450 poginulih te od 1000 do 1200 ranjenih.^[9]

U priopćenju povodom obljetnice Bljeska 2024. Centar Veritas među 283 poginulih i nestalih posebno ističe 114 civila, od toga 56 žena, osmero djece do 14 godina te 47 osoba starijih od 60 godina. Nestalih je, navodi se, ukupno 109, među njima 46 civila, od kojih 23 osobe ženskoga spola. Nadalje navodi kako je od dotad ekshumiranih 148 posmrtnih ostataka stradalih u operaciji Bljesak identificirano njih 122, dok 26 još nije identificirano. Pritom ostaju nepoznata mjesta ukopa za 83 osobe.^[10]

S druge strane, podatci kojima raspolažu hrvatske institucije razlikuju se od prethodno navedenih srbijanskih izvora. U popisu smrtno stradalih i nestalih osoba tijekom Domovinskoga rata, koji se u sklopu projekta Izravni demografski gubici Republike Hrvatske od 1991. do 1995. godine vodi pri Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata, s 1. studenim 2024. zabilježeno je 185 smrtno stradalih i nestalih u Bljesku, od kojih su 127 bili pripadnici srpskih postrojbi, a 58 civili (među kojima i šestero djece). Gledano po županijama, na području Brodsko-posavske županije, koja je činila veći dio okupiranoga teritorija zapadne Slavonije, uključujući i njezino sjedište Okučane, poginulo je ili nestalo 126 osoba, u Sisačko-moslavačkoj županiji, ponajviše u Jasenovcu i okolnim naseljima, 50 osoba, te u Požeško-slavonskoj županiji (Pakrac i okolica) devet osoba. U 185 stradalih uključeno je i 55 osoba (47 vojnika i osmero civila) koje još nisu identificirane, odnosno za kojima se još traga.^[11]

Ti se podatci gotovo podudaraju s onima koje je tadašnji predstavnik Europske unije u Hrvatskoj iznio 12. lipnja 1995. u Kninu u razgovoru s pomoćnikom zapovjednika Glavnoga štaba Srpske vojske Krajine za moral, informiranje, vjerska pitanja, pravne poslove i suradnju s međunarodnim organizacijama pukovnikom Kostom Novakovićem. Naime, naveo je kako su hrvatske vlasti iznijele službeni podatak o ukupno 186 žrtava s područja zapadne Slavonije, čija su tijela pronađena i pokopana nakon asanacije bojišta.^[12] Kako je prethodno navedeno, nakon dosad provedenih ekshumacija posmrtni ostatci nekih od tih žrtava još nisu identificirani, a neki još nisu pronađeni.

Drukčiji su pak podatci pojedinih nevladinih udruga u Republici Hrvatskoj koje se bave srodnom tematikom. Tako je još 2003. Hrvatski helsinški odbor u izvješću Vojno-redarstvena akcija Bljesak naveo da su tijekom oslobađanja zapadne Slavonije smrtno stradala 83 srpska civila.^[13] Međutim, tu brojku, pa i nakon protoka vremena i novih saznanja o pojedinim žrtvama – preko podnesenih potražnih zahtjeva članova njihovih obitelji te dovršenih procesa ekshumacije i identifikacije žrtava – službeni podatci hrvatskih institucija ne potvrđuju.

Budući da se podatci Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, kojemu je na državnoj razini povjerena zadaća obrade tematike žrtava Domovinskoga rata, temelje na vjerodostojnim i autentičnim izvorima – uključujući arhivsko gradivo Republike Srpske Krajine, dokumentaciju Državnog odvjetništva RH, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja RH, odnosno njegove Uprave za zatočene i nestale,^[14] te tiskovine i stručnu literaturu hrvatske i srpske provenijencije – može se zaključiti kako je smrtno stradalih i nestalih srpskih vojnika i civila tijekom vojno-redarstvene operacije Bljesak u zapadnoj Slavoniji 1995. bilo 185, do najviše 200, ako se uzme u obzir da postoji mogućnost da je i pri asanaciji bojišta pokoja žrtva ostala nepronađena.^[15]

Slaven Ružić