Na mrežnim stranicama Večernjega lista 22. ožujka 2024. objavljen je članak Hrvatski grad uvršten među mjesta s najviše dvoraca u Europi,^[1] u kojem se navodi, pozivajući se na članak Zagreb among Top 7 cities in Europe for most castles,^[2] objavljen nekoliko dana prije na stranicama elektroničkoga magazina Croatia Week, da po broju dvoraca u europskim gradovima Zagreb dijeli 7. mjesto s Larnakom na Cipru, „s impresivnim brojem od 5 dvoraca“.

Podatci koji se u člancima spominju temelje se na istraživanju koje je provela međunarodna mrežna trgovima Ubuy te objavila na svojim stranicama u članku Revealing Which European City is The Hot Spot for Castle Visits.^[3] Istraživanje najboljih europskih destinacija po broju dvoraca Ubuy je proveo analizirajući glavne gradove te još dva najveća grada u svakoj zemlji (po broju stanovnika). Podatci o gradovima prikupljeni su s mrežnih stranica organizacije World Population Review (za 2023), a o broju dvoraca s turističke mrežne platforme Tripadvisor. Tako je za svaki grad donesen broj dvoraca te njihova pojavnost (gustoća) na 100 000 kvadratnih metara. Zagreb je sukladno toj metodologiji, kako prenosi Večernji list, bio zastupljen s pet dvoraca: „1. Dvorac Brezovica; 2. Kašina – Castrum antiquum Paganorum; 3. Medvedgrad; 4. Utvrda Susedgrad; 5. Kulmerovi dvori“.

Iako se može izraziti zadovoljstvo da su hrvatski gradovi uvršteni u bilo koji popis koji Hrvatsku ističe kao zemlju bogate kulturne prošlosti i poželjnu turističku destinaciju, valja upozoriti kako sva tri navedena članka donose nekoliko nejasnih i pogrešnih tvrdnji.

Prije svega i sami su se navedeni izvori u vrijeme pisanja ovoga članka pokazali nepouzdanima. Tako World Population Review^[4] na svojim stranicama navodi da su u Hrvatskoj prva tri grada po broju stanovnika Zagreb, Split i Rijeka, što je točno, no među prvih deset gradova navode se i Sesvete, koje nisu upravni grad (engl. city), nego gradsko naselje u sastavu Grada Zagreba, odnosno zagrebačka gradska četvrt. Na interaktivnoj karti može se vidjeti da se kao gradovi navode i gradske četvrti Stenjevec te nepostojeći Centar, umjesto Donji grad.

Snimka zaslona/World Population Review

Na stranicama Tripadvisora^[5] donose se pak podatci o 78 dvoraca u Hrvatskoj, od kojih po njima Zagrebu pripadaju samo Medvedgrad i Bajnski dvori, pa je osim broja dvoraca pogrešno i navođenje Bajnskih dvora, koji se nalaze u sastavu naselja Gornje Ladanje u općini Vinica u Varaždinskoj županiji. Među 78 navodnih dvoraca uvršteni su i objekti koji ni izbliza nisu dvorci, poput vidikovca Nebeska šetnica (Skywalk) u sklopu Parka prirode Biokovo.

Snimka zaslona/Tripadvisor

Istražujući dalje na Tripadvisoru sve tekstove u kojima se spominje Zagreb, uključujući i komentare i preporuke posjetitelja, nije se uspjelo utvrditi na temelju čega je Croatia Week, posljedično tomu i Večernji list došao do broja i naziva pet navedenih dvoraca, jer se to ne može pročitati u izvornom Ubuyevu članku na koji se pozivaju.

Ako se to zanemari i provjeravaju se samo izneseni podatci u tematiziranom članku, može se reći kako je Večernji list korektno prenio informacije Ubuyeva istraživanja o broju i gustoći dvoraca na području europskih gradova, no pogrešno je prevođenje pojma castle iz engleskih predložaka. Naime, prema Enciklopediji Britannici castle je „medieval stronghold, generally the residence of the king or lord of the territory in which it stands. Strongholds designed with the same functionality have been built throughout the world, including in Japan, India, and other countries. The word castle is sometimes applied to prehistoric earthworks, such as Maiden Castle in England, and is also applied, in various linguistic forms (e.g., château, castello, and Burg), to princely mansions or country seats“.^[6] Tomu pak isključivo odgovara hrvatski pojam grad (lat. castrum), koji se u Hrvatskoj enciklopediji definira kao „utvrđeno prebivalište vlastelina, redovito na teže pristupačnom položaju posjeda, namijenjeno boravku i obrani“,^[7] dok je dvorac „prebivalište, također i rezidencija svjetovnih i duhovnih vladara, plemstva i dr.; prvotno ladanjsko prebivalište bogate građevne strukture, namijenjeno ponajviše povremenomu boravku“,^[8] što u engleskom jeziku odgovara pojmovima palace ili manor house.^[9] Sukladno spomenutim definicijama, od pet navedenih objekata dvorci bi bili samo Brezovica i Kulmerovi dvori, dok su lokaliteti Kašina – Castrum antiquum Paganorum, Susedgrad i Medvedgrad isključivo gradovi. S obzirom na višeznačnost pojma grad u hrvatskom jeziku, koji može značiti i veće kompaktno izgrađeno naselje, radi razlikovnosti se za grad kao utvrđeno prebivalište vlastelina u diplomatičkoj građi najčešće koristi latinski naziv castrum, a u znanstvenoj i široj literaturi sinonimi zamak, burg, vlastelinski grad, plemićki grad, stari grad, feudalni grad, biskupski grad, utvrđeni plemićki grad, utvrđeni feudalni grad itd.

Iako Ubuy u opisu svoje istraživačke metodologije navodi da je pretraživao „castles & palaces“, dakle gradove (burgove) i dvorce, netočno se navodi njihov broj, jer na području Grada Zagreba postoji mnogo veći broj utvrđenih kompleksa. Od zapada prema istoku to su Susedgrad, utvrđena crkva u Vrapču, Medvedgrad, utvrda u sjevernom vrhu današnjega Gornjega grada u sklopu Muzeja Grada Zagreba, Biskupska tvrđa na Kaptolu, Gračec iznad Gračana te u gradskoj četvrti Sesvete čak njih devet: Vugrovec, Kašina-Gradišće, Planina-Gradec, Kuzolin (Kašina – Castrum antiquum Paganorum), Blaguša, Glavnica, Ladomer, Moravče i Tepčina špica. Ukupno dakle 15 kompleksa, odnosno različitih tipova utvrda koje su se mogle naći na tom popisu. Ako bi se strogo slijedila definicija grada (castle), Grad Zagreb trebao bi biti zastupljen s najmanje osam takvih utvrda. To su Susedgrad, Medvedgrad, Zagreb-Gornji grad, Vugrovec, Blaguša, Moravče, Kuzolin i Glavnica.^[10] Kad bi se tomu nizu priključila i dva dvorca iz Ubuyeva popisa (Brezovica i Kulmerovi dvori), Grad Zagreb bio bi u kategoriji gradova (burgova) i dvoraca sa 17 rezidencija zasigurno bolje rangiran.

Zaključno se može ustvrditi da se informacije iznesene u člancima na mrežnim stranicama Ubuya, Croatia Weeka i Večernjega lista o broju i tipovima gradova (burgova) i dvoraca na području Grada Zagreba ni s čim ne mogu potkrijepiti, čak ni u njihovu pogrešno navedenom obliku. Pogrešna je, iako razgovorno uobičajena, i uporaba pojma castle za dva od pet kompleksa spomenutih u engleskim izdanjima, odnosno u Večernjem listu njihovo prevođenje pojmom dvorac.

Vlatka Dugački