Za Hrvatsku je 25. travnja 2024. bio iznimno bitan dan. U zagrebačku zračnu luku sletjelo je šest od dvanaest višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale (četiri jednosjeda i dva dvosjeda), koje je Republika Hrvatska kupila od Republike Francuske. Odluku o kupnji tih borbenih zrakoplova hrvatska je Vlada donijela 28. svibnja 2021, a Ugovor o kupnji potpisan je 25. studenoga 2021, za što je iz državnoga proračuna osigurano 1,15 milijardi eura (2021–2026).^[1] Ugovorom je obuhvaćena i vojna suradnja, održavanje zajedničkih vježbi ratnoga zrakoplovstva te obuka hrvatskih pilota i tehničkog osoblja. Zbog svega navedenog slijetanje prvih Rafalea predstavljeno je i doživljeno kao povijestan trenutak za sigurnost Hrvatske i njezinih građana, a predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je i da će Hrvatska zahvaljujući Rafaleima biti „respektabilna vojna sila, ona koja se u području između Bavarske i Grčke može pohvaliti najjačim vojnim zrakoplovstvom u ovom dijelu Europe“.^[2]

Događaj takvoga značenja, kojemu su na svečanosti u vojarni „Pukovnik Marko Živković“ u Velikoj Gorici nazočili najviši hrvatski državni i vojni dužnosnici te predstavnici francuskih oružanih snaga i obrambene industrije, izravno su pratili svi vodeći hrvatski mediji, od kojih je dio njih javnost izvješćivao uživo, što podrazumijeva objavljivanje informacija iz sata u sat, odnosno iz minute u minutu, ovisno o značenju određenoga zbivanja. Tako je u ranim jutarnjim satima, prije nego su Rafalei uopće poletjeli iz Francuske, Jutarnji list na svojim mrežnim stranicama objavio kako je jedan od zrakoplova oslikan likom francuskoga dragovoljca Domovinskoga rata Jean-Michela Nicoliera, kojega su pripadnici srpskih snaga odveli iz vukovarske bolnice i ubili na Ovčari. Uz iznošenje osnovnih informacija o tragičnoj Nicolierovoj sudbini iz studenoga 1991. objavljena je i fotografija s opisom: „Jean-Michel Nicolier na jednom od hrvatskih Rafalea“. U članku je zaključno bio ponuđen link na drugi članak iz Jutarnjega lista u kojem se opširno opisivala Nicolierova žrtva, koja simbolizira i tragiku okupacije Vukovara (vidi ovdje).

SLIKA ZASLONA

Ta je vijest izazvala niz odjeka u medijskom prostoru. Na svojim internetskim stranicama prenijela ju je Slobodna Dalmacija (Francusko-hrvatska veza: dragovoljac koji je dao život za obranu Vukovara ukrašava jedan od Rafale zrakoplova), internetski portali Dnevno.hr, SEEbiz i drugi, neki portali iz Bosne i Hercegovine, ali i neki inozemni portali i internetske stranice, poput američkoga Reddita, koji je 2023. slovio kao osamnaesta najposjećenija mrežna stranica na svijetu. Vijest se dakako proširila i društvenim mrežama, ponajprije na Facebooku. Desetci tisuća korisnika te mreže, individualno ili u sklopu grupa, vidjeli su vijest o Nicolierovu liku na jednom od šest Rafalea i ilustraciju kakvu je toga prijepodneva objavio Jutarnji list. Samo jedna od tih objava u vrlo je kratkom vremenu prikupila više od 750 statusa „like“ („sviđa mi se“), 91 prijatelj pozitivno ju je i emotivno komentirao, a podijeljena je (dalje širena) preko 200 puta. Reakcije uz objave bile su uglavnom pozitivne i vrlo emocionalno nabijene, a s obzirom na to da su odraz opsega i mogućih posljedica plasiranja medijskih informacija, bilo bi ih također zanimljivo i metodološki korisno proučavati. (vidi ovdje)

SLIKA ZASLONA

SLIKA ZASLONA

SLIKA ZASLONA

SLIKA ZASLONA

No donesena informacija bila je netočna jer ni jedan od šest Rafalea koji su toga jutra poletjeli iz Bordeauxa nije na sebi imao lik J.-M. Nicoliera, odnosno svih šest borbenih zrakoplova imalo je rep oslikan sivim i tamnosivim kvadratićima te hrvatskim grbom.

Uvidjevši pogrešku, mediji su postupno, do ranih poslijepodnevnih sati, odnosno slijetanja Rafalea u Hrvatsku, uklanjali tu informaciju. U sljedeća 24 sata spomenuti su članci uglavnom uklonjeni, no na internetskoj tražilici Google dan-dva poslije još su uvijek bili vidljivi njihovi naslovi, koji su i dalje prenosili netočnu informaciju o Nicolierovu liku na jednom od Rafalea.

Vjerojatno se neće saznati kako se uglednim medijima poput Jutarnjega lista i Slobodne Dalmacije moglo dogoditi da plasiraju i prenose neprovjerenu informaciju i pritom je vizualno poprate ne baš kvalitetnom fotomontažom. Ta se fotomontaža društvenim mrežama i nekim portalima bila proširila još 2021, u vrijeme kad su Hrvatska i Francuska službeno dogovorile kupnju zrakoplova. Tada je iz krugova vukovarskih branitelja, ponajprije Nicolierovih suboraca, potekla inicijativa da se na tragu dobrih hrvatsko-francuskih odnosa i prijateljstva jedan od Rafalea nazove njegovim imenom i oslika njegovim likom,^[3] pa je predložena svojevrsna skica, odnosno fotomontaža koja je predočavala kako bi taj Rafale mogao izgledati. Iznenađuje pritom i da se nitko od kreatora vijesti u medijima ili od njezinih prenositelja na društvenim mrežama nije upitao je li moguće da je francuska država na svojem teritoriju dopustila oslikavanje borbenoga zrakoplova likom osobe koja je poginula kao pripadnik vojske druge države, jer bi time počinila presedan kakav nije zabilježen u modernoj vojnoj i političkoj povijesti.

S obzirom na brzo uviđanje pogreške i uklanjanje vijesti, vjerojatno je riječ o misinformaciji, nenamjernom kreiranju netočnih informacija. Stoga ovaj članak i nema funkciju provjere činjenica (fact-checkinga), nego naglašavanja potrebe njihovih stalnih i višestrukih provjeravanja, osobito u masovnim medijima (novine, televizija, radio). Utjecaj masovnih medija na javno mnijenje vrlo je velik, a informacije posredovane njima šire se u realnom vremenu, ponajviše društvenim mrežama, gdje ih u vrlo kratkom vremenu vidi i prenese tisuće i tisuće korisnika. U tom se kontekstu može razumjeti medijska želja za ekskluzivnim vijestima i pridobivanjem čitatelja, no ne nauštrb provjere informacija i njihova izvora te njihova kritičkoga vrjednovanja. Netočna informacija, bilo da je plasirana namjerno (dezinformacija) bilo nenamjerno (misinformacija), objavljena u medijima koji se drže pouzdanima i vjerodostojnima može nanijeti veliku štetu te ju je gotovo nemoguće ispraviti, a „živjeti“ nastavlja čak i kad je opovrgnuta.

Tomislav Šulj