Dvodnevna radionica za novinare i druge medijske djelatnike
Pod nazivom Prijeporne teme hrvatske povijesti 19. i 20. st. u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža održana je dvodnevna radionica za novinare i druge medijske djelatnike. Time je, uz prošlogodišnju radionicu Izvori (za provjeru) informacija i njihova pouzdanost, zaokružen projektni plan upoznavanja novinara i drugih medijskih djelatnika s prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. st. te stručnjacima koji se tim temama bave, ali i plan poticanja tih stručnjaka da snažnije reagiraju na netočne medijske informacije.
Nakon pozdravnih riječi voditeljice projekta Ankice Šunjić Matković i glavnoga ravnatelja Zavoda dr. sc. Bruna Kragića, prvi dan započeo je izlaganjem dr. sc. Filipa Hameršaka, u kojem je donesen pregled glavnih prijepora o hrvatskom državnopravnom položaju 1868–1990. Iz iskustva osobnoga rada na projektu dr. sc. Stjepan Matković govorio je o provjerama činjenica u temama o političkim ideologijama od druge polovice 19. st. do 1941. „Dugo“ 19. st. zaokruženo je izlaganjem dr. sc. Rudolfa Barišića o razmišljanjima bosanskih franjevaca o pitanju nacionalne svijesti, odnosno što im je u tom kontekstu značilo bošnjaštvo, a što hrvatstvo. Kako se po brojnosti pitanja poslije u raspravi pokazalo, slijedila su izlaganja koja se bave i danas u hrvatskom društvu najintrigantnijim povijesnim temama. Dr. sc. Vladimir Geiger govorio je o (ne)utemeljenosti broja od „oko 100 000“ žrtava logora Jasenovac i njegovim zagovornicima, a dr. sc. Martina Grahek Ravančić iznijela je kontroverze povezane s Bleiburgom i stradanjima na križnom putu.
Drugi dan, koji su moderirali koordinatori projekta dr. sc. Josip Mihaljević i dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić, započeo je izlaganjem dr. sc. Domagoja Kneževića o raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koje je bilo dobar uvod u konkretnije teme o događanjima nakon toga. O prvoj takvoj temi, jesu li pad Vukovara 1991. i Bosanske Posavine 1992. bili izdaja ili vojni poraz, govorio je dr. sc. Davor Marijan. Nije sporna činjenica da mediji mogu snažno utjecati na društvo i oblikovati javno mnijenje i kad izvješćuju točno i nepristrano, primajući informacije iz pouzdanih i provjerenih izvora, a kamoli kad je riječ o suprotnim primjerima, kako je to pokazao dr. sc. Roman Domović u izlaganju o zlonamjernim informacijskim aktivnostima u oblikovanju percepcije o Domovinskom ratu. Kakvu je pak ulogu imala politika Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih na temelju javnih govora, ali i transkripta nejavnoga službenoga razgovora hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana objasnio je dr. sc. Ante Nazor.
Uz doktora komunikacijskih i informacijskih znanosti Romana Domovića, na radionici su sudjelovala još dvojica stručnjaka koji nisu članovi CroFactina tima. Dr. sc. Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik govorio je o jezičnom identitetu i posezanjima za hrvatskom kulturnom baštinom, prije svega onom s dubrovačkoga područja, ali i onom u vojvođanskom dijelu Bačke u Srbiji (Bunjevci) te u Boki Kotorskoj i Svebarju, kako naziva područje crnogorskoga grada Bara s okolicom. Novinar i urednik Večernjega lista Žarko Ivković govorio je o provjeravanju točnosti informacija u tradicionalnim medijima te se osvrnuo na djelatnost CroFacte, nadajući se većemu broju objava, među ostalim i na neke od na ovoj radionici otvorenih tema.
Potrebu razjašnjavanja tih, a i mnogih drugih tema o kojima se netočno ili nedovoljno argumentirano raspravlja i dugo nakon što su se događaji zbili, pokazala su, kako je spomenuto, i pitanja postavljena izlagačima.
Sažetci sviju izlaganja mogu se pročitati u promidžbenoj brošuri. Većina tih tema zasigurno će biti obrađena prilikom provjere medijskih informacija u sklopu projekta CroFacta, pa vas pozivamo da nas pratite i dalje, do okrugloga stola u prosincu ove godine, na kojem će se raspravljati o iskustvima rada, dosegnutim rezultatima i mogućem daljnjem razvoju projekta.
