Uvodna edukacija
U srijedu 15. studenoga u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža (LZMK) održana je uvodna edukacija za članove projekta CroFacta. Edukaciji naslovljenoj Načela, ciljevi i provedba provjere točnosti informacija nazočili su gotovo svi članovi projekta, uključujući kolege s partnerskih institucija, Hrvatskog instituta za povijest (HIP) i Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata (HMDCDR). Na samom početku polaznike su pozdravili ravnatelji institucija dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj LZMK-a, u ime ravnatelja HIP-a dr. sc. Miroslava Akmadže njegov pomoćnik dr. sc. Gordan Ravančić, dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR-a, te najposlije dr. sc. Bruno Kragić, glavni ravnatelj LZMK-a. Svi oni izrazili su veliko zadovoljstvo zbog sudjelovanja na projektu, istaknuvši i nužnost njegove provedbe, ma koliko taj glas činjenica uspio pridobiti one koji netočne informacije manje ili više svjesno kreiraju i dijele. Nakon pozdravnih govora voditeljica projekta Ankica Šunjić Matković (LZMK) iznijela je osnovne informacije o samom projektu, dosadašnjim ostvarajima te zadaćama koje se u provedbi projekta očekuju u sljedećim mjesecima. Potom je predstavljen i vizualni identitet projekta, koji je izradio grafički dizajner Tin Horvat (LZMK), a čije su idejne značajke vidljive u popratnoj ilustraciji članka.
U nastavku edukacije Šunjić Matković održala je predavanje pod nazivom Temelji, načela i postupci provjere informacija. Članovi tima tako su se upoznali s pojmovima lažne vijesti, dezinformacije, misinformacije i malinformacije, a zbog obima kojim su korisnici medijskoga prostora u posljednjem desetljeću njima svakidašnje izloženi, ne samo na društvenim mrežama, gdje se one strahovito brzo šire, nego nažalost i u tradicionalnim medijima, koji im daju legitimitet, i pojmovima postčinjeničnoga društva, informacijskoga poremećaja i (dez)infodemije. Nadalje se moglo čuti koji se sve koraci mogu poduzimati u provjeri informacija, ponajprije onih u sferi javnog interesa, kako prepoznati dezinformaciju, koje su njezine vrste te tko je, zašto i kako stvara, dijeli i prima. Osvijestilo se i da su dezinformacije sve teže prepoznatljive i posljedično opasne jer su rijetko kad potpuno izmišljene te da se uglavnom temelje na izmijenjenu sadržaju ili u zabludu dovode svojim lažnim kontekstom, lažnom vezom (npr. clickbaitovima), odnosno obmanjujućom interpretacijom činjenica. Na kraju izlaganja predstavljena su i načela koja svi fact-checkeri moraju slijediti i poštovati u svom radu (načela nepristrane i pravedne provjere informacija, transparentnosti navođenja izvora, financijske, organizacijske i metodološke transparentnosti te načela otvorene i pravedne politike ispravaka), a na koja ih obvezuju međusobno komplementarna Načela rada prijavitelja i partnera u projektima prijavljenima za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu mjere Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti koju provode Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, ali i kodeksi načela EFCSN-a (engl. European Fact-checking Standard Network) i IFCN-a (engl. International Fact-checking Network), krovnih međunarodnih udruga za provjeru činjenica. Na predavanje Šunjić Matković nadovezala se Cvijeta Kraus, članica Redakcije za digitalne sadržaje LZMK-a, koja je prikazala različite digitalne alate za provjeru izvornosti fotografija ili videosadržaja, tj. za otkrivanje možebitnoga manipuliranja ilustrativnim materijalima (FotoForensics, InVid & We Verify i sl.).
Nakon osnova o provjeri informacija koordinatorica projekta dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić (HMDCDR) iznijela je i temeljne postavke EU projekata, kako bi se polaznici ukratko pobliže upoznali sa zahtjevnošću aktivnosti neophodnih za njihovu uspješnu administrativnu i financijsku provedbu.
Na kraju edukacije inženjer računalnih znanosti Zdravko Pondelak (LZMK) predstavio je polazišne osnove radne i prikazne računalne platforme, koje će izraditi za potrebe projekta, a suradnici su pozvani svojim prijedlozima pridonijeti njihovoj izradbi i implementaciji.
Svojevrsnu završnu riječ iznio je koordinator projekta dr. sc. Josip Mihaljević (HIP), rekavši kako se nada da je ova edukacija dobar temelj za početak intenzivnijega praćenja medijskoga prostora te bilježenja i obradbe tema, koje će se po projektnom planu objavljivati od siječnja 2024.
Šunjić Matković zahvalila je svim suradnicima na dolasku i pozornosti, istaknuvši da vjeruje kako će izabrani tim ostvariti zacrtane ciljeve projekta, od prinosa razvoju kritičkoga mišljenja i činjeničnoga društva, jačanja institucijske vidljivosti do članstva u međunarodnim organizacijama za provjeru činjenica (EDMO, EFCSN, IFCN).
