Posljednjim danom 2025. službeno je završio projekt CroFacta u okviru programa Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, koji je u cijelosti financirala Europska unija – Next GenerationEU. Stoga je 30. prosinca održan okrugli stol na kojem se razgovaralo o dosezima CroFacte i njezinu budućem razvoju. Sudionici stola bili su predstavnici institucija koji provode projekt, ujedno i njegovi članovi, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža dr. sc. Bruno Kragić i ravnatelj dr. sc. Filip Hameršak, koordinator projekta i pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga instituta za povijest dr. sc. Josip Mihaljević, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. sc. Ante Nazor, voditeljica projekta Ankica Šunjić Matković i koordinatorica dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić, suradnici mr. sc. Nikša Lučić, dr. sc. Davor Marijan, dr. sc. Stjepan Matković i Tomislav Šulj te gosti: suradnik projekta za provjeru činjenica ATENA dr. sc. Roman Domović, novinar Večernjega lista Žarko Ivković i urednik portala Historiografija.hr, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Branimir Janković, koji su pratili rad CroFacte, omogućivši joj širi medijski doseg. Okruglomu stolu nazočili su i drugi suradnici projekta.

Sudionike je na početku pozdravila voditeljica projekta, iznijevši neke činjenice povezane s temom okrugloga stola. Projekt je trajao 27 mjeseci, a CroFacta ispunila je sve obveze, održavši, uza završni okrugli stol, edukaciju za suradnike i dvije radionice za novinare i druge medijske djelatnike te objavivši 49 članaka (obvezno je bilo 45). Svi su članci prolazili dodatnu provjeru voditeljice projekta, a uz koordinatore pregledavali su ih još barem dvije osobe koje nisu bile uključene u procese njihova pisanja ili uređivanja. Nakon toga su objavljeni na platformi CroFacte te na zajedničkoj platformi svih fact-checking projekata Točno tako. Platforma Crofacte do održavanja okrugloga stola imala je 64 000 pregleda, od toga 20 500 aktivnih korisnika. Pojedine članke čitalo je više od 3000 korisnika, mnoge je čitalo njih oko 1500, dok je preostale članke čitalo najmanje 800 ljudi. Podatci o čitanosti na platformi Točno tako nisu nam poznati.

Kao poticaj za raspravu uvodno je dr. sc. Hameršak pročitao izlaganje Smisao provjere informacija – preliminarni uvidi. U njemu se osvrnuo na društveno-političku povijest dezinformiranja javnosti i problem suočavanja s time. Budućnost fact-checkinga vidi u smislu njegova utjecaja na suzbijanje dezinformacija u ljudima tzv. centra, koji bi mogli, u mjeri u kojoj uopće postoje, barem još neko vrijeme, biti otvoreni institucionalnoj provjeri informacija kao poželjnomu korektivu medijske podijeljenosti. U gotovo trosatnoj raspravi govorilo se o tomu je li povijest kompatibilna s fact-checkingom ili je fact-checking svojevrstan poraz historiografije, o iskustvima rada na provjeri informacija te o smislu i utjecaju takvih provjera. Zaključeno je da su projekti provjere medijskih činjenica, bez obzira na dugotrajan i zahtjevan proces te slabije odjeke u javnosti i stručnim krugovima, itekako potrebni i korisni. Za moguće jačanje njihova dosega i utjecaja predloženo je kontaktirati novinare u čijem se člancima ispravljaju podatci, informirati javnost o medijima koji iznose najviše dezinformacija i možda tako utjecati na njih, pa i da se CroFacta, s obzirom na svoj tim, upusti i u provjeru udžbenika.

Kako bilo, jedna je dionica puta uspjelo završena, a put će se nastaviti, no sa smanjenim intenzitetom.